Riječ je o svjetskoj proslavi umijeća usmenog pripovijedanja, a slavi se svake godine na proljetni ekvinocij. Toga dana ljudi diljem svijeta pripovijedaju  tijekom dana i noći. Sudionici dijele svoje priče i nadahnuća učeći jedni od drugih i stvarajući međusobne kontakte.

Ova međunarodna manifestacija posvećena usmenom pripovijedanju zadobila je svoj konačni oblik 2003. godine od kada se obilježava u više od 25 zemalja na svim kontinentima. Svake se godine, u dogovoru sa sudionicima, odabire tematski okvir priča s kojima se proslavlja ovaj dan. Ove godine na red su došle bajke, legende i mitovi, a našim učenicima se svidjela ideja da se okušaju u pripovijedanju onog što su čuli ili napisali pa su svojim vršnjacma, učiteljima i nekolicini roditelja pripremili zanimljive priče pod mentorstvom svojih učiteljica Gorane Babić, Gracije Glavičić i Vanje Sokol.

U pripovijedanju su se okušali:

Adrian Dujam Jakir (5.) - Keksići su moji

Grgur Vrcić (5.) - Priča o izgubljenom slovu R

Pavla Carević (6.) - Nevistina stina 

Marin Raos (7.) - Legenda o Brelima

Anđelina Zelić (7.) - Dvije verzije legende o Pelegrinu

Željka Šošić (8.) - Gost željko, ćaća Željko, ja Željka

Rafaela Šošić (8.) - I fertik

Marijela Tomaš (8.) - Crnokosa vila s Vruje

Ana Škrabić (8.) pripovijedala priču Marčeline Filipović (8.) - Moj škoj

Sat pripovijedanja svima je bio zanimljiv i vjerujemo da će sljedeću godinu biti i novih pripovjedača.